Povezivanje pograničnih dijelova Austrije,Slovenije, Mađarske i Hrvatske
Međunarodna vrtna ruta (Garden Route) kroz četiri zemlje, turistička je ruta financirana sredstvima Europske unije iz COSME projekta, koja povezuje Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Austriju. Središnja tema te prekogranične priče o održivom razvoju i suradnji te turističkom povezivanju su vrtovi i parkovi, botanički vrtovi, arboretumi i drugi hortikulturni sadržaji uključujući i zaštićene dijelove prirode, prekrasne dvorce, domaću gastronomiju i ponudu obiteljskih poljoprivrednih domaćinstava te tradicionalnih manufaktura.
U projektu sudjeluju Razvojni centar Murska Sobota, Društvo umirovljenika Murska Sobota, Kreslin Consulting – Sonja Kreslin, Murska Sobota, Malo selo d.o.o. Lopatinec, Samoupravni ured regije Vas, Szombately i Turizam Istočne Štajerske St. Johann Herberstein. Poimence nositelji projekata su: za RCMS – Simon Sukič i Pavli Jančič, za TRV Oststeiermark – Eva Luckerbauer, za Vas Medyei – Judit Bánovits, za Kreslin Consulting – Sonja Kreslin za Malo selo d.o.o. – Tatjana i Marijan Martinjaš te Angela Novak kao predsjednica društva umirovljenika, Eva Luckerbauer direktorica za TRV Oststeiermark i Simon Sukič kao voditelj cijelog projekta.
Tom vrtnom rutom, koja bi trebala spajati pogranične regije četiri susjedne zemlje, čijim se proizvodom želi doprinijeti povećanoj turističkoj potražnji u pred i posezoni, a turistički je namijenjena populaciji iznad 55 godina, proteklog su vikenda zajedno s voditeljima projekata iz četiriju zemalja prvi imali prigodu proputovati turistički novinari. Projekt čiji je cilj međunarodno umrežavanje, iniciran je od Slovenije, a svaka zemlja u svoju je turističku rutu trebala uključiti 10 zanimljivih sadržaja „poi-točaka“. Uz slovensku regiju Prekmurje umrežena je i Istočna Štajerska koju nazivaju vrtom Austrije, Međimurje koje se naziva cvjetnjakom Hrvatske i prekogranična regija Vas, Szombately u Mađarskoj.
Otvorenje rute upriličeno je u St. Jacobu u Istočnoj Štajerskoj, a domaćini su nam priredili srdačnu dobrodošlicu uz mali sajam u Europskom vrtu te kušanje domaćih delicija te vina. Nakon Sankt Jacoba uslijedio je posjet privatnoj octari – Essigmanufaktur Oswald / Schaffer Koglhof, koja proizvodi 42 vrste octa od 23 vrste voćaka: jabuka, krušaka, šljiva… koje rastu prirodno u okruženju parka Naturparkregion Almenland. Obiteljsku tradiciju Hilde i Franza Oswalda u proizvodnji mlijeka te preradi voća u razne sokove i džemove sada s octarom (s veganskim octovima) nastavljaju Beate Oswald i dr. Thomas Schaffer, bračni par, koji je svoje karijere odlučio zamijeniti životom u skladu s prirodom i svojim još donedavnim hobijem. Njihov ocat može se kupiti i na internetu na Genuss Region Österreich Online Shop ili Online Shop–MyProduct.at, a posebno zanimljiva bila je priča dr. Schaffera koji nam je pokazao i bakteriju octa (majku) od koje nastaju svi njihovi octovi.
Proizvodnja organskog kobiljeg mlijeka u Töchterlehofu
Sljedeća destinacija bila je još zanimljivija. Posjet farmi za proizvodnju kobiljeg mlijeka (Stutenmilch) Töchterlehof bio je za nas uistinu nesvakidašnji doživljaj. U netaknutoj prirodi na adresi Oberfeistritz 190, 8184 Feistritz bei Anger potpuno u skladu s prirodnom uzgaja se 60-tak kobila, koje se koriste za kobilje mlijeko. Mlijeko se na tržište distribuira bilo zamrznuto, u prahu, ili kroz preparativne proizvode i slastice. Priču o Töchterlehofu ispričao nam je rukovoditelj imanja Christian Böhler, koji nas je poveo u obilazak velikog drvenog Trojanskog konja, gdje je svojevrstan centar za posjetitelje, a potom nam pokazao staje s kobilama koje trenutno imaju ždrjebad. Zanimljivo je da njihove kobile žive bez imalo stresa u harmoniji i u skladu sa prirodom na otvorenom, te da požive svoj kobilji vijek na prirodan način, a kod mužnje vodi se računa da prvo svoju dnevno potrebnu količinu dobije ždrijebe.
Osim lječilišnog posebno je vrijedan i njegujući učinak kobiljeg mlijeka. Visok prirodni sadržaj vitamina, proteina i minerala idealna su podloga za njegu, zaštitu i regeneraciju kože. Preparativni proizvodi od kobiljeg mlijeka su kombinacija visoke kvalitete bioloških hranjivih tvari, sastojaka, biljnih ulja i biljnih ekstrakata. Organsko kobilje mlijeko je najsličnije majčinom i koristi se za podizanje imuniteta, ali nije samo unutarnja upotreba kobiljeg mlijeka dobra za organizam. Stoljećima kobilje mlijeko prerađuje se u masti i kreme za kožu. Posebni proteinski sastav albumina i globulina i visoka koncentracija nezasićenih masnih kiselina i minerala potiče metabolizam kože. Preparativna njega u obliku krema za lice, losiona, mlijeka za tijelo, šampona, sapuna od kobiljeg mlijeka ima umirujuće, njegujuće, protuupalno i antibiotsko djelovanje te liječi svrbež, crvenilo i manje upale. U kobiljem mlijeku nekad se kupala Kleopatra, a danas je ono vrlo traženo prirodno sredstvo za podizanje imuniteta kod oboljelih od raznih vrsta kancerogenih i drugih bolesti.
Naše putovanje Austrijom završilo je degustacijom vina u Buschenschanku Gruber te smještajem u Boutique hotelu Erla na jezeru Stubenbergsee, renoviranim 2015. godine s lijepo uređenim wellnessom i domaćom ponudom hrane i pića.
Szombately – arboretum Kámoni, mađarska gastronomija i tradicijska proizvodnja bućinog ulja Batha Porta/ Restoran Pajta
Nastavak rute bio je u zapadnoj Mađarskoj gdje je u pokrajini Szombathely smješten prekrasan arboretum Kámoni s 3.500 biljnih vrsta i oko 40.000 jedinki. Površina mu je 27 hektara, a osim što obiluje mnogobrojnim egzotama među drvećem i grmljem, koje dosižu ponegdje starosti i do 120 godina, tu je i mnoštvo rododendrona, peonja i hortenzija koji se trenutno razmeću bujnom cvatnjom. Arboretum je nedavno dobio Centar za posjetitelje zahvaljujući sredstvima EU-a, a karakterističan je i po plantaži od 900 kolonova autohtone vrste bora – pino silvestre, odakle potječu i sva ostala stabla tog bora zasađena diljem Mađarske.
U Mađarskoj smo se imali prigode upoznati i s tradicijskim načinom proizvodnje bućinog, konopljinog, orahovog, lješnjakovog ulja u manufakturi Batha Porta u selu Szalafő, te uživati u domaćim specijalitetima u lijepo uređenom obiteljskom restoranu Pajta.
Restoran Pajta podijeljen je na dva zasebna prostora za dvije zaokružene gastronomske priče. Izvrstan je za manje grupe i vjenčanja, a svojim modernim uređenjem s drvenim detaljima i s prema vrtu otvorenom zastakljenom galerijom, čini malu šarmantnu ruralnu oazu. Ovaj obiteljski restoran vodi mladi Ferenc Kvasznicza uz pomoć svoje djevojke Flore Marjai i chefa kuhinje Csaba Söre, koji su nas upoznali s mađarskom gastronomijom baziranom na autohtonim poljoprivrednim proizvodima i bio namirnicama.
Međimurje – Cvjetnjak Hrvatske i zaštićeni biorezervat / Centar za posjetitelje Križevci/ restoran Međimurski dvori / „zmajev vrt“ Valkaj/ LifeClass Terme Sveti Martin
Posjet Međimurju otpočeo je predstavljanjem Javne ustanove za zaštitu prirode i bioraznolikosti Križevci, kojom obiluje prirodni rezervat Mura-Drava te obilaskom mlina na Muri gdje je nedavno, također europskim sredstvima, uređen novi Centar za posjetitelje. Pravo iznenađenje uslijedilo je međutim nakon toga jer ugostila nas je obitelj Valkaj, koja u okviru svog obiteljskog doma uređuje park skulptura tzv. „zmajev vrt“, a na jednome dijelu uređena je i pozornica na otvorenom (jer vlasnik je zaljubljen u operu) na kojoj je posebno za nas nastupila ženska vokalna skupina Stridonne, pjevajući međimurske narodne pjesme. Kristijan Valkaj s obitelji, u svom mini arboretumu u Železnoj Gori 4/5 pokušava povezati i međimursku narodnu predaju tj. bajke o pozoju (zmaju) i šumskim vilama s hortikulturom te keramiku kojom se bavi njegova majka Jelena, a nastavlja je supruga Ivana. Park već danas obiluje rijetkim vrstama drveća, grmlja i cvijeća, iako je počeo nastajati prije 15-ak godina. I u keramičarskoj radionici sve je više suvenira koji prate priču – ptičica, jabuka, cvjetića,leptira… kojima će za simboličnu cijenu ulaznice nagraditi svoje buduće posjetitelje.
 (53).JPG)
Najtoplija dobrodošlica priređena nam je u „Međimurskim dvorima“ u Lopatincu, u tom restoranu s dušom, koji već godinama privlači goste zaokruženom pričom o tradicijskom životu u Međimurju. Osim bogate gastronomije i domaćih okusa vlasnici Tatjana i Marijan Martinjaš odlučili su gostima prezentirati i stare zanate – pletenje košara od komušina i preradu lana KUD.a Poturena te Udruge žena Nedelišće, kao i dječje folklorne igre i običaje KUD.a Stridona. Novinari su prilikom posjete imali priliku vidjeti i poslušati KUD Strahoninec, kao i uprizorenje tradicionalnih ručnih radova Poturenčanki i Poturenčana te članica Udruge žena Nedelišće.U posebnoj velikoj dvorani predstavili su se i ostali sudionici projekta uključujući i DMC Etno Art Travel agenciju, TZ Međimurske županije, Keramika i arboretum Valkaj, Udruga Međimorske roke, Centar Rudolfa Steinera, Muzej Međimurja, Perivoj Zrinskih, Medeni vrt Tatjane Šardi, Vinarija Lovrec i Hažić te LifeClass Terme Sveti Martin, bez kojih i ne bi bilo tako brzog turističkog razvoja tog dijela Međimurske županije.
LifeClass Terme Sveti Martin svojim gostima osim udobnog smještaja u hotelu Golfer ****, sa 157 soba te 98 dodatnih apartmana nude prirodan odmor i zdravu rekreaciju, ukusnu i zdravu kuhinju, bogat program sportskih aktivnosti i kupanje u ljekovitoj termomineralnoj vodi bogatoj litijem. Najbolja su biciklistička destinacija, u ljetnom razdoblju njihov je aquapark fantastično mjesto zabave za sve generacije. U ponudi je i wellness za djecu i odrasle, a vrhunska domaća ponuda nudi se na osam gastro punktova. Sportski sadržaji privlače mnogobrojne profesionalne i ine klubove koji ovdje dolaze na pripreme i rekreaciju, a uz hotel smješteno je i malo golf igralište s devet rupa.
Slovenija – park uspomena Petanjci, orhideje i tropski vrt Dobrovnik i Šunkarna Kodila, Markišavci
Vrtnu rutu u Sloveniji otpočeli smo obilaskom parka i Ustanove dr. Šiftara naziva Vrt spominov in tovarništva Petanjci. Riječ je o memorijalnome parku s botaničkom zbirkom posvećenom žrtvama Drugog svjetskog rata. Petanjci su jedno od najstarijih naselja (prvi put su spomenuti 1229. godine). Kao granično naselje imaju veliku ulogu u vrijeme Austro-Ugarskog razgraničenja. Tu su se na dvjema obalama Mure u Drugom svjetskom ratu sukobili Crvena Armija i partizani. S protestantizmom u Petanjce je došao i tu živio i slavni astronom Johannes Kepler. Danas je na tom mjestu jedna od jedinica Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a na 1,5 hektara parka uspomena i drugarstva zasađeno je oko 200 vrsta drveća i grmlja. U parku su i skulpture koje podsjećaju na strašnu povijest 20. stoljeća. Naš ljubazni domaćin dr. Marjn Šiftar kao umirovljeni diplomat ispratio nas je s posebnom „vizom“ – ljutom rakijom od kruške, te nam u duhu svoje službe poželio dobrodošlicu i nekom drugom prigodom.
Zanimljiva priča bila je Dobrovnik gdje smo posjetili tropski vrt smješten na 1.500 metara kvadratne površine i s više od 350 egzotičnih tropskih vrsta drveća i voća poput banana, papaja, kakaovca, ananasa… koji tu daju plodove. Uz tropski vrt smješten je i rasadnik za proizvodnju orhideja – Ocean Orchids. Tu, na prostoru od četiri hektara, zahvaljujući geotermalnim izvorima i jeftinoj energiji, godišnje proizvedu do dva milijuna cvatućih orhideja odakle se distribuiraju na tržišta Slovenije,Hrvatske, Austrije, Italije, dijela Njemačke, Bugarske, Rumunjske i Grčke. Klonski materijal stiže iz Holandije, a u rasadniku radi 40 ljudi. Zanimljivo je da je cijena ulaznice za tropski vrt 5 eura, ali 2,5 eura je bon za suvenir shop i kupnju, a čega drugog no – raskošne orhideje.
Putovanje po Sloveniji završili smo u Šunkarni Kodila, doživljajnom kulinarskom centru, čiji je vlasnik i utemeljitelj Janez Kodila, a prije degustacije prekmurske šunke i bograča, naša domaćica Helena Kodila, ispričala nam je priču o tradicionalnom načinu uzgoja svinja i njihovoj specijalnoj pripremi šunke. Iz šunke se uklanja kost, a meso se nakon soljenja i dimljenja suši i premazuje posebnom smjesom masti, piranske soli i brašna od heljde. Zadnja faza zorenja je pod slamnatim krovom novog prodajnog centra. Okus i miris šunke je tako uistinu poseban, a svoj proizvodni program obitelj Kodila zaštitila je uz promotivnu marku „Miriše na Prekmurje“ i oznakom „Ko veš kaj ješ“ što bi u prijevodu značilo – kad znaš što jedeš. Obitelj Kodila planira zaokružiti svoju turističku priču uređenjem restorana, a za tu prigodu već su se osposobili angažirajući mladog kuhara Daniela Sukiča iz Kanade koji je slovenskih korijena, kuhanje je učio u restoranima s Michelinovim zvjezdicama u Danskoj i Švedskoj, a njegova inovativna gastronomija uključuje i čokoladu s čvarcima.
Izvor: www.menu.hr
Tekst: Željka Balja, Marija Barić
Sakrij mapu
Autori fotografija
| © Etnoart Travel 2024