Turističko povezivanje Austrije, Slovenije, Mađarske i Hrvatske
Tom vrtnom rutom, koja bi trebala spajati pogranične regije četiri susjedne zemlje, čijim se proizvodom želi doprinijeti povećanoj turističkoj potražnji u pred i posezoni, a turistički je namijenjena populaciji iznad 55 godina, proteklog su vikenda zajedno s voditeljima projekata iz četiriju zemalja prvi imali prigodu proputovati turistički novinari. Projekt čiji je cilj međunarodno umrežavanje, iniciran je od Slovenije, a svaka zemlja u svoju je turističku rutu trebala uključiti 10 zanimljivih sadržaja ‘poi-točaka’. Uz slovensko Prekmurje, umrežena je i Istočna Štajerska koju nazivaju vrtom Austrije, Međimurje koje se naziva cvjetnjakom Hrvatske i prekogranična regija Vas, Szombately u Mađarskoj.
Austrija
Otvorenje rute upriličeno je u St. Jacobu u Istočnoj Štajerskoj (Oststeiermark), a domaćini su nam priredili srdačnu dobrodošlicu uz mali sajam u Europskom vrtu te kušanje domaćih delicija i vina. Uslijedio je posjet octari Essigmanufaktur Oswald / Schaffer Koglhof, koja proizvodi 42 vrste octa od 23 vrste voćaka: jabuka, krušaka, šljiva… koje rastu prirodno u okruženju parka Naturparkregion Almenland. Obiteljsku tradiciju Hilde i Franza Oswalda u proizvodnji mlijeka te preradi voća u razne sokove i džemove sada s octarom (s veganskim octovima) nastavljaju Beate Oswald i dr. Thomas Schaffer, bračni par, koji je karijere odlučio zamijeniti životom u skladu s prirodom.
Sljedeća destinacija bila je farma Töchterlehof za proizvodnju kobiljeg mlijeka (stutenmilch) što je bio nesvakidašnji doživljaj, gdje u netaknutoj prirodi uzgajaju šezdesetak kobila. Mlijeko se na tržište distribuira zamrznuto, u prahu, ili kroz preparativne proizvode i slastice. Rukovoditelj imanja Christian Böhler poveo nas je u obilazak velikog drvenog Trojanskog konja, gdje je svojevrstan centar za posjetitelje, a potom nam pokazao staje s kobilama koje trenutačno imaju ždrjebad. Njihove kobile žive bez imalo stresa u harmoniji i u skladu s prirodom na otvorenom te požive svoj kobilji vijek na prirodan način. Prilikom mužnje vodi se računa da prvo ždrijebe dobije svoju potrebnu količinu mlijeka.
Osim ljekovitog posebno je vrijedan i kozmetički učinak kobiljeg mlijeka. Visok prirodni sadržaj vitamina, proteina i minerala idealna su podloga za njegu, zaštitu i regeneraciju kože. Preparativni proizvodi od kobiljeg mlijeka su kombinacija visoke kvalitete bioloških hranjivih tvari, sastojaka, biljnih ulja i biljnih ekstrakata. Organsko kobilje mlijeko je najsličnije majčinom i koristi se za podizanje imuniteta. Stoljećima se prerađuje u masti i kreme za kožu. Posebni proteinski sastav albumina i globulina te visoka koncentracija nezasićenih masnih kiselina i minerala potiče metabolizam kože. Preparativna njega u obliku krema za lice, losiona, mlijeka za tijelo, šampona i sapuna od kobiljeg mlijeka ima umirujuće, njegujuće, protuupalno i antibiotsko djelovanje te liječi svrbež, crvenilo i manje upale. U kobiljem mlijeku nekad se kupala Kleopatra, a danas je ono vrlo traženo prirodno sredstvo za podizanje imuniteta kod oboljelih od raznih vrsta kancerogenih i drugih bolesti. Naše putovanje Austrijom završilo je degustacijom vina u Buschenschanku Gruber te smještajem u boutique hotelu Erla na jezeru Stubenbergsee, renoviranim 2015. godine s lijepo uređenim wellnessom i domaćom ponudom hrane i pića.
Mađarska
Nastavak rute bio je u zapadnoj Mađarskoj gdje je u pokrajini Szombathely smješten prekrasan arboretum Kámoni s 3500 biljnih vrsta i oko 40.000 jedinki. Površina mu je 27 hektara, a osim što obiluje mnogobrojnim egzotama među drvećem i grmljem, koje dosižu ponegdje starosti i do 120 godina, tu je i mnoštvo rododendrona, peronja i hortenzija koji se trenutno razmeću bujnom cvatnjom. Arboretum je nedavno dobio Centar za posjetitelje zahvaljujući sredstvima EU-a, a karakterističan je i po plantaži od 900 klonova autohtone vrste bora – pino silvestre, odakle potječu i sva ostala stabla tog bora zasađena diljem Mađarske.
Imali smo prigodu upoznati se i s tradicijskim načinom proizvodnje bučinog, konopljinog, orahovog i lješnjakovog ulja u manufakturi Batha Porta u selu Szalafő te uživati u domaćim specijalitetima u lijepo uređenom obiteljskom restoranu Pajta. Podijeljen je na dva zasebna prostora za dvije zaokružene gastronomske priče. Izvrstan je za manje grupe i vjenčanja, a svojim modernim uređenjem s drvenim detaljima i prema vrtu otvorenom zastakljenom galerijom, čini malu šarmantnu ruralnu oazu. Ovaj obiteljski restoran vodi mladi Ferenc Kvasznicza uz pomoć svoje djevojke Flore Marjai i chefa kuhinje Csaba Söre, koji su nas upoznali s mađarskom gastronomijom baziranom na autohtonim poljoprivrednim proizvodima i bio namirnicama.
Hrvatska
Posjet Međimurju počeo je predstavljanjem Javne ustanove za zaštitu prirode i bioraznolikosti Križevci te obilaskom mlina na Muri gdje je nedavno, također europskim sredstvima, uređen novi Centar za posjetitelje. Pravo iznenađenje uslijedilo je međutim nakon toga jer ugostila nas je obitelj Valkaj, koja u okviru svog obiteljskog doma uređuje park skulptura tzv. ‘zmajev vrt“, a na jednome dijelu uređena je i pozornica na otvorenom (jer vlasnik je zaljubljen u operu) na kojoj je posebno za nas nastupila ženska vokalna skupina Stridonne, pjevajući međimurske narodne pjesme.
Mlin na Muri
Kristijan Valkaj s obitelji, u svom mini arboretumu u Železnoj Gori 4/5 pokušava povezati i međimursku narodnu predaju tj. bajke o pozoju (zmaju) i šumskim vilama s hortikulturom te keramiku kojom se bavi njegova majka Jelena, a nastavlja je supruga Ivana. Park već danas obiluje rijetkim vrstama drveća, grmlja i cvijeća, iako je počeo nastajati prije 15-ak godina. I u keramičarskoj radionici sve je više suvenira koji prate priču – ptičica, jabuka, cvjetića,leptira… kojima će za simboličnu cijenu ulaznice nagraditi svoje buduće posjetitelje.
Najtoplija dobrodošlica priređena nam je u Međimurskim dvorima u Lopatincu, u tom restoranu s dušom, koji već godinama privlači goste zaokruženom pričom o tradicijskom životu u Međimurju. Osim bogate gastronomije i domaćih okusa, vlasnici Tatjana i Marijan Martinjaš odlučili su gostima prezentirati i stare zanate – pletenje košara od komušina i preradu lana KUD-a Poturena te Udruge žena Nedelišće, kao i dječje folklorne igre i običaje KUD-a Stridona. Predstavili su se i ostali sudionici projekta bez kojih i ne bi bilo tako brzog turističkog razvoja tog dijela Međimurske županije.
Slovenija
Vrtnu rutu u Sloveniji počeli smo obilaskom parka i Ustanove dr. Šiftara naziva Vrt spominov in tovarništva Petanjci. Riječ je o memorijalnome parku s botaničkom zbirkom posvećenom žrtvama Drugog svjetskog rata. Petanjci su jedno od najstarijih naselja (prvi put su spomenuti 1229. godine). Kao granično naselje imaju veliku ulogu u vrijeme Austro-Ugarskog razgraničenja, a tu su se na dvjema obalama Mure u Drugom svjetskom ratu sukobili ruska Crvena Armija i jugoslavenski partizani. S protestantizmom je u Petanjce došao i tu živio slavni astronom Johannes Kepler. Danas je na tom mjestu jedna od jedinica Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, a na 1,5 hektara parka uspomena i drugarstva zasađeno je oko 200 vrsta drveća i grmlja. U parku su i skulpture koje podsjećaju na strašnu povijest 20. stoljeća. Naš ljubazni domaćin dr. Marjan Šiftar, kao umirovljeni diplomat, ispratio nas je s posebnom ‘vizom’ – ljutom rakijom od kruške, te nam u duhu svoje službe poželio dobrodošlicu i nekom drugom prigodom.
U Dobrovniku smo posjetili tropski vrt smješten na 1500 m2 i s više od 350 egzotičnih tropskih vrsta drveća i voća poput banana, papaja, kakaovca, ananasa… koji tu daju plodove. Uz njega je smješten i rasadnik za proizvodnju orhideja – Ocean Orchids. Tu, na prostoru od četiri hektara, zahvaljujući geotermalnim izvorima i jeftinoj energiji, godišnje proizvedu do dva milijuna cvatućih orhideja, odakle se distribuiraju na tržišta Slovenije, Hrvatske, Austrije, Italije, dijela Njemačke, Bugarske, Rumunjske i Grčke. Klonski materijal stiže iz Nizozemske, a u rasadniku radi 40 ljudi. Cijena ulaznice za tropski vrt je 5 eura, ali 2,5 eura je bon za suvenir shop i kupnju, a čega drugog no – raskošne orhideje.
Šunkarna Kodila
Putovanje po Sloveniji završili smo u Šunkarni Kodila, doživljajnom kulinarskom centru, čiji je vlasnik i utemeljitelj Janez Kodila, a prije degustacije prekmurske šunke i bograča, naša domaćica Helena Kodila, ispričala nam je priču o tradicionalnom načinu uzgoja svinja i specijalnoj pripremi šunke. Iz šunke se uklanja kost, a meso se nakon soljenja i dimljenja suši i premazuje posebnom smjesom masti, piranske morske soli i brašna od heljde. Zadnja faza zorenja je pod slamnatim krovom novog prodajnog centra. Okus i miris šunke je tako uistinu poseban, a svoj proizvodni program obitelj Kodila zaštitila je uz promotivnu marku ‘Miriše na Prekmurje’ i oznakom ‘Ko veš kaj ješ’ (kad znaš što jedeš). Obitelj Kodila planira zaokružiti turističku priču uređenjem restorana, a za tu prigodu već su se osposobili angažirajući mladog kuhara Daniela Sukiča iz Kanade koji je slovenskih korijena. Kuhanje je učio u restoranima s Michelinovim zvjezdicama u Danskoj i Švedskoj, a njegova inovativna gastronomija uključuje i čokoladu s čvarcima.
No, bio je to tek uvod u rutu koja nudi bezbrojne varijacije, a trebala bi zaživjeti turistički ove jeseni. Hrvatski putnici moći će putovati s DMC Etno Art Travel agencijom, odnosno putničkom agencijom koju vodi Tatjana Martinjaš iz Međimurskih dvora.
Vrtna je to ruta koja budi sva čula, stvara harmoniju, mir i nove doživljaje!
Izvor: fama news
Tekst i foto: Marija Barić i Željka Balja
Organsko kobilje mlijeko je najsličnije majčinom i koristi se za podizanje imuniteta. Stoljećima se prerađuje u masti i kreme za kožu.
Posebni proteinski sastav albumina i globulina te visoka koncentracija nezasićenih masnih kiselina i minerala potiče metabolizam kože. Preparativna njega u obliku krema za lice, losiona, mlijeka za tijelo, šampona i sapuna od kobiljeg mlijeka ima umirujuće, njegujuće, protuupalno i antibiotsko djelovanje te liječi svrbež, crvenilo i manje upale.
U kobiljem mlijeku nekad se kupala Kleopatra, a danas je ono vrlo traženo prirodno sredstvo za podizanje imuniteta kod oboljelih od raznih vrsta kancerogenih i drugih bolesti.
Naše putovanje Austrijom završilo je degustacijom vina u Buschenschanku Gruber te smještajem u boutique hotelu Erla na jezeru Stubenbergsee, renoviranim 2015. godine s lijepo uređenim wellnessom i domaćom ponudom hrane i pića.
Mađarska
Nastavak rute bio je u zapadnoj Mađarskoj gdje je u pokrajini Szombathely smješten prekrasan arboretum Kámoni s 3500 biljnih vrsta i oko 40.000 jedinki. Površina mu je 27 hektara, a osim što obiluje mnogobrojnim egzotama među drvećem i grmljem, koje dosižu ponegdje starosti i do 120 godina, tu je i mnoštvo rododendrona, peronja i hortenzija koji se trenutno razmeću bujnom cvatnjom. Arboretum je nedavno dobio Centar za posjetitelje zahvaljujući sredstvima EU-a, a karakterističan je i po plantaži od 900 klonova autohtone vrste bora – pino silvestre, odakle potječu i sva ostala stabla tog bora zasađena diljem Mađarske.
Sakrij mapu
Autori fotografija
| © Etnoart Travel 2024